Danas 27. siječnja obilježava se međunarodni spomandan na žrtve holokausta Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti. Sjećanje je to na sve žrtve nacističkih režima tijekom 2. svjetskog rata što ga obilježava cijela Europa.
U Hrvatskoj sjećanje na taj zločin protiv čovječnosti jest živo i bolno. Pokazuje to niz aktivnosti, posebice umjetnici daju veliki doprinos te ne dozvoljavaju da se to zaboravi.
Jedan od njih je pisac Pavao Cindrić koji je izdao biografski roman o Lei Deutsch “Lea Deutsch, zagrebačka Anna Frank” (Profil, 2008.).
Tko je Lea Deutsch ili zagrebačka Anna Frank?
Lea Deutach, talentirana djevojčica koja je blistala kao najmlađa glumica na daskama zagrebačkog HNK 40-ih godina prošloga stoljeća.
Bila je čudo od djeteta.
No, preko noći joj se život pretvorio u pakao i nikome više nije bila važana, ni ona ni njen talenat, ni inteligencija. Odjednom nije više bila čuđenje u svijetu. Bila je samo Židovka. Dobila je etiketu.
Naime, stupanjem na snagu tzv. Zakona o rasnoj čistoći u NDH koja je sprovodila te zakone po nalogu političkoga saveznika nacističke Njemačke, bila je izbačena iz HNK.
Poslije je transportirana u koncentracijski logor, no njena krhkost je umrla u vagonu u 17-oj godini života.
Bila je zvijezda, zvali su je u Pariz da nastavi karijeru, ona je odbila i ostala u Zagrebu, to ju je skupo koštalo, nju i njenu obitelj. Nitko u obitelji nije mogao vjerovati da bi se to njoj moglo dogoditi.
Njoj – pred čijim nogama se klanjao i divio cijeli Zagreb!
Kad malo bolje razmislimo o tim tragičnim pojavama u povijesti i društvu, možemo uočiti uvijek iste ili slične postupke u tom procesu zla koje se kotrlja ako ljudi dopuste da se mržnja razmaše.
Kad se povijest počne ponavljati, zlo uvijek koraca istim koracima (otprilike ovako):
- etiketiranje (nulti početak mržnje i zavisti)
- ignoriranje (prvi oblik mržnje, kad krene, nema nam spasa)
- izopćavanje (drugi oblik mržnje, kad nastupa nevjerica i čuđenje žrtve)
- agresija (mržnja na djelu u razornom fizičkom i verbalnom obliku, žrtva se ne može snaći ni pobjeći) i na koncu
- tragedija – smrt (mržnja je postigla svoj cilj, žrtva je uništena).
Treba čupati i čistiti iz života to sjeme zla, onako marljivo i uporno kako je Mali princ čupao baobabe na svom malenom planetu.
Treba to stanje duha i društva stalno osvjetljavati. Na problem holokausta ukazao je i hrvatski režiser Branko Ivanda koji je snimio o Lei sjajan film „Lea i Darja“.
Preporučujemo knjigu i film o Lei Deutsch.
Ladica Franić Glamuzina, prof
